| Problem:
| Kada se koristi namerno, zamućenje slike može da bude moćno sredstvo kojim se pogled posmatrača vodi do glavnog subjekta fotografije, interesantan objekat odvaja od pozadine, ili naglašava brz pokret. Međutim, u većini slučajeva reč je samo o neželjenom efektu. Zamućenje je uništilo veliki broj slika, a fotografi su milionima puta bili besni zbog trenutaka za koje su bili sigurni da su ih snimili, a za koje se ispostavilo da su nepovratno izgubljeni. Ponekad se zamućenje može korigovati pomoću softvera – ali u mnogim slučajevima snimak je nepovratno oštećen. Jedan od mogućih uzroka zamućenja je podrhtavanje fotoaparata. Ruke koje drže fotoaparat uvek se pomalo tresu, iako fotograf to i ne primećuje. Pod normalnim okolnostima, ovo podrhtavanje retko kad postaje vidljivo na slikama. Međutim, kada se koristi velika žižna daljina, ili se snima sa malom brzinom zatvarača, čak i najmanji pokreti fotoaparata mogu da dovedu do zamućenja. |
|
 Namerno zamućenje. Mala dubinska oštrina može da naglasi subjekt. |
Uobičajeno podrhtavanje fotoaparata po pravilu neće dovesti do zamućenja ako vreme ekspozicije nije duže od recipročne vrednosti žižne daljine objektiva, tj: ako se koristi objektiv od 200mm, najmanja brzina zatvarača koja će omogućiti snimke nezamućene podrhtavanjem fotoaparata iznosi 1/200 delova sekunde (brojke odgovaraju 35mm formatu). Ako svetlosni uslovi zahtevaju dužu ekspoziciju, najjednostavniji i tradicionalni način za izbegavanje zamućenja jeste postavljanje fotoaparata na stativ ili neki čvrst objekat. Stativi umeju da budu teški i često neprikladni za nošenje, tako da fotografi više vole da na raspolaganju imaju nešto što so ne zahteva nošenje dodatnog tereta.
 Fotografija snimljena uz stabilizaciju slike. |
 Neželjeno zamućenje zbog podrhtavanja fotoaparata. |
Rešenje:
Olympus je razvio mehanički stabilizator slike koji može da spreči zamućenje do kojeg dolazi usled podrhtavanja fotoaparata i posebno je koristan za snimanje po slabom svetli ili kada se koristi objektiv sa velikom žižnom daljinom. Ovaj stabilizator otkriva nevoljne pokrete ruke i kompenzuje ih. Omogućava upotrebu brzine zatvarača koja je za do 5 EV koraka manja nego što bi bila bez njega, i tako omogućava fotografu da dobije jasne i čiste slike – čak i po slabom osvetljenju ili pri velikoj žižnoj daljini. Pošto je ugrađen u telo fotoaparata, ovaj stabilizator radi sa svakim Four Thirds objektivom i time oslobađa fotografa brige o tome da li svaki sledeći objektiv koji ima nameru da kupi poseduje stabilizaciju slike. Nema brige, nema dodatnih troškova za objektiv sa stabilizacijom slike. |

|
Kako radi stabilizator slike: Ugrađeni sistem za stabilizaciju slike – koji je nezavisno konstruisala i razvila kompanija Olympus – počiva na ekskluzivnom Supersonic Wave Drive (SWD) motoru koji poseduje izuzetne karakteristike odziva i mogućnosti kontrole. Motor koristi informacije o podrhtavanju fotoaparata dobijene sa potpuno novog senzora koji otkriva i analizira vibracije nastale usled podrhtavanja ruku. Piezoelektrični element kompenzuje ove pokrete tako što vrši odgovarajuća pomeranja senzora za sliku.
 |
 |
Iznad: Komponente Olympus IS sistema.
Levo: Primer ugrađene jedinice za stabilizaciju slike (IS), koja takođe poseduje SSWF i senzor za sliku. |
U zavisnosti od uzabranog režima rada, ova korekcija se vrši po x i y osi, ili samo po y osi. Ova prva predstavlja podrazumevano podešavanje za snimanje uobičajenih svakodnevnih prizora, dok se druga koristi kada fotograf prati subjekte kroz objektiv, npr. automobil koji prolazi pored posmatrača, tj. Tamo gde je pomeranje fotoaparata po x osi namerno.

Stabilizacija slike je korisna čak i za snimanje pokretnih subjekata.
Starije informacije o ovoj temi
|